[dropcap font=“0″]U[/dropcap] popularno nazvanom „Gedžinom sokaku“ u predgrađu Melburna, St. Albansu, protekle nedelje predstavnik Srpskog Glasa je imao priliku da poseti jednu od najznačajnih organizacija u našoj zajednici, Srpski socijalni servis (Serbian Social Services and Support Inc). Osnovana pre 15 godina, ova ustanova pruža podršku najugroženijim pripadnicima srpske zajednice u Viktoriji koji su stariji od 65 godina.
Po rečima Milana Pualića zaduženog za koordinaciju aktivnosti Socijalnog servisa, oni trenutno imaju 108 klijenata a još 50 ljudi je na listi čekanja. Ipak, on ističe da po nalogu države moraju da smanje broj stalnih klijenata. Iako se trude da pruže pomoć što većem broju ljudi, to nije uvek moguće kako ne bi upali u finansijske probleme kao pre nekoliko godina. Veći broj klijenata koji koriste servise ove organizacije se nalaze u okolini St. Albansa a zbog potražnje naroda druga kancelarija je otvorena pre nekoliko godina i u Dandenongu.
Srpski socijalni servis organizuje planirane aktivnosti koje su samo za njihove klijente. Planirane aktivnosti se održavaju naizmenično u St. Albansu i Dandenongu a uključuju predavanja o zakonskim promenama, zdravlju, kao i ekskurzije i piknike u okviru kojih su ove godine bili 2 nedelje u Mori (Moree) banji. Organizacija takođe pruža pomoć oko sahrana onih koji nemaju nikoga ovde, pruža besplatne prevodilačke usluge koje država obezbeđuje, i pomaže oko ispunjavanja formulara i dobijanja penzije.

Veliki broj ljudi iz naše zajednice je prepoznao rad i trud ljudi u Srpskom socijalnom servisu koji pružaju pomoć u rešavanju problema starijih osoba, kao i važnost ove organizacije u organizovanju društvenih i zabavnih aktivnosti za usamljene, starije i hendikepirane osobe srpskog porekla. Shodno tome, za 18 meseci skupljeno je više od 13.000 dolara donacija kako bi se ovoj organizaciji dodatno olakšao rad i kako bi se obezbedila adekvatna sredstva za pomoć što većem broju ljudi.
Naš socijalni servis organizovao je i skupljanje pomoći za katastrofalne poplave koje su zadesile srpski narod ove godine. Do sada je skupljeno 3.500 dolara. Kao i pre nekoliko godina kada je skupljeno 8.500 dolara za pomoć posle zemljotresa i poslato jednom čoveku sa tri deteta kome je napravljena montažna kuća, i ovaj put novac će biti poslat jednoj porodici kako bi se uradilo nešto konkretno i dugotrajno.
Posle posete St. Albansu otišli smo do Dandenonga gde je Srpski socijalni servis organizovao predavanje od strane predstavnika Centerlinka, Rika Komforta, na temu ovogodišnje promene penzijskih zakona. Predavanju je prisustvovao veliki broj penzionera koji su imali brojna pitanja a predstavnik Centerlinka je učinio sve da pojasni nova pravila i nejasnoće prisutnih.
Glavne tačke predavanja
Ako radite skraćeno radno vreme ili ste nezaposleni, bez obzira koliko novca imate na računima ili koliko imate investicija, moguće je da ispunjavate uslove za dodatak na osnovu brige o drugoj osobi. Jedan od uslova je da morate da se brinete za tu osobu najmanje 20 sati nedeljno (ali to ne može da bude jedan ceo dan nego mora da bude raspoređeno preko cele nedelje). Ne morate živeti sa osobom kojoj je potrebna nega da bi dobili dodatak, a dodatak se takođe može dobiti ako se brinete za svoju suprugu ili supruga.
Što se tiče invalidske penzije, Centerlink prvo gleda da li je hendikep doživotan, da li ste pokušali sve pristupne metode lečenja, i koliko dugo ste građanin Australije. Da bi imali pravo na invalidsku penziju morate biti u Australiji najmanje 10 godina. U nekim slučajevima moguće je da iznesete invalidsku penziju u inostranstvo i da nastavite da primate pun iznos (naravno to ne uključuje olakšice u plaćanju struje, vode itd.). Pravo da iznesu invalidsku penziju najčešće dobijaju mlađe osobe koje zbog teške bolesti neće još dugo živeti.
[one_half]
[/one_half]
Dobijanje invalidske penzije je znatno povećano tokom protekle tri decenije, uprkos različitim pokušajima da se pooštre kriterijumi za sticanje prava. Broj ljudi na invalidskoj penziji je porastao sa 216,600 u junu 1982 . na 821,700 u junu 2013.
Kada je u pitanju starosna penzija, prvih 6 meseci po izlasku iz zemlje visina penzije se neće menjati (s tim što se posle 6 nedelja dodaci za struju, vodu i telefon smanjuju a dodatak za kiriju traje 6 meseci) dok posle 6 meseci penzija će se računati u odnosu na radni staž i broj godina provedenih u Australiji. Da bi ste mogli da iznesete punu penziju, do 1. jula ove godine bilo je obavezno da živite u ovoj zemlji 25 godina a to je sada povećano na 35 godina. Posle 12 meseci provedenih van zemlje Centerlink će vas kontaktirati i pitati da li ste napustili zemlju za stalno. Ako to potvrdite, penzija će vam se ukinuti pošto Australija nema ugovor sa Srbijom (u slučaju da Australija ima ugovor sa zemljom u kojoj planirate da živite, što je slučaj sa većinom drugih država bivše Jugoslavije, vi ćete moći da dobijate penziju i po isteku 12 meseci).
U slučaju da primate invalidsku ili penziju za brigu druge osobe, vi možete da idete 6 nedelja na odmor (to će da padne na 4 nedelje od 1. januara 2015). Posle 13 nedelja provedenih van zemlje ove vrste penzija se ukidaju i ukoliko se vratite moraćete da tražite penziju po novom pravilniku koji je mnogo teži i stroži.
Takođe je došlo do promene zakona po kojem osobe ispod 35 godina moraju 8 sati nedeljno da traže posao ili da volontiraju kako bi nastavili da primaju pomoć. Još jedna promena je da posle smrtnog slučaja, supružnik nastavlja da prima penziju umrlog sledećih 12 nedelja – do sada je bilo 6 nedelja.
Do sada su penzioneri mogli da zarade 46.600 dolara godišnje od svoje imovine (assets) i da nastave da primaju penziju ali ovo se smanjuje na 30.000 dolara. Parovi će moći da traže penziju ako imaju primanja do 50.000 dolara od imovine, smanjeno sa 77.400 dolara.
Isto tako, dodaci za seniore (The Senior Supplementary) su ukinuti. Do sada ko je ispunjavao uslove dobijao je 876.20 dolara godišnje kao pojedinac ili 1320.80 kao par.
Ako idete u inostranstvo morate da prijavite vaše putovanje Centerlinku kako bi vam objasnili šta se desi sa vašim primanjima dok ste van zemlje a dobićete i broj na koji možete besplatno da zovete iz inostranstva i obavestite Centerlink ako dođe do nekih promena planova ili bolesti. Svaki slučaj je poseban tako da ne znači da se ove generalne informacije sa predavanja odnose na vas. Pre donošenja bilo kakve odluke kontaktirajte Centerlink.