Iako je prije nekoliko dana ploča sa natpisom „Za dom spremni“ iz Jasenovca premještena na drugu lokaciju u obližnju Novsku, strasti i prijepori oko ovog pitanja se ne smiruju. Po mnogima, Vlada je sa ovim činom izvukla još jedan kostur iz ormara te otvorila temu koja će stvoriti još veće podjele u ionako podjeljenoj Hrvatskoj. Naime, na samo nekoliko metara od spomen područja gdje se danas nalaze spomenici hrvatskim braniteljima, nekada se nalazila kosturnica palim borcima i žrtvama fašističkog terora koja je podignuta 1961. godine, a danas je porušena i devastirana zajedno sa pripadajućim hotelom i objektima na nekadašnjem spomen području. Autor spomenika je akademski kipar Stanislav Mišić, a spomenik i kosturnica su 1973. godine upisani u registar zaštićenih spomenika kulture.
Ovaj spomenik je bio posvećen za 650 palih boraca za konačno oslobođenje Slavonije u toku maja 1945. godine, a radi se o poginulim sa šireg područja Slavonije. U prvoj polovini devedesetih godina spomenik je miniran i devastiran.
Sa najnovijim činom postavljanja sporne ploče sa natpisom „Za dom spremni“ na ovom mjestu, predstavlja jednako veliki problem kao što je bio i u Jasenovcu. Čini se da je pandorina kutija otvorena a da riješenje nije tako brzo na vidiku. U isto vrijeme dok se u hrvatskoj javnosti vode žučne polemike oko ove teme, pojedini mediji su se upustili u potragu za „neprimjerenim“ spomenicima na pravoslavnim grobljima. Sa svim ovim, spomenici i ploče iz četrdesetih godina su postale prvorazredno pitanje u Hrvatskoj dok su sve druge teme, bar privremeno gurnute u neki drugi plan.
Piše: Miroslav Mašić
