Kulturni život srpske zajednice u Pertu obogaćen je održavanjem književne večeri 13. juna ove godine, u organizaciji književnog kluba „Sabornik“ iz Perta. Književno veče je održano u prostorijama doma crkveno-školske opštine „Sveta Trojica“ od 19 do 22 časa.
Tema književne večeri bila je „Seoba Srba u književnosti“. Prisutne je pozdravio i održao uvodnu reč, upoznavši ih sa programom, predsednik „Sabornika“ gospodin Ilija Ilić.
Pripremljen je bogat kulturno-umetnički program u kom je učestvovao i Srpski hor „Crveni božuri“, davši svojim repertoarom i nastupom značajan doprinos ovoj tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji. U sklopu programa članovi književnog kluba „Sabornik“ su recitovali svoju poeziju.
Specijalni gost večeri bio je profesor opšte književnosti Univerziteta u Beogradu, profesor doktor Milo Lompar koji predaje na Filološkom fakultetu kao redovni profesor.


Profesor Lompar je svakako najveći srpski književni akademski autoritet koji zaslužuje svako poštovanje. Kao plod njegovog dugogodišnjeg naučnog rada svedoče mnoga njegova objavljena dela. Istakla bih možda do sada i najvažnije knjige profesora Lompara a to su „Moralistički fragmenti“ i knjiga koju toplo preporučujem svakoj srpskoj kući kao obaveznu literaturu – „Duh samoporicanja“.
Putovanje srpskog naroda kroz istorijske epohe vremena, osvajački neprijateljski ratovi protiv Srba, porobljavanje, pohodi i zbegovi, kako u otadžbini tako i rasejanju, ostavili su neizbrisiv trag i duboke ožiljke u njegovom nacionalnom tkivu, samosvesti ali u dobroj meri i gubljenje iste o sebi.
Profesor Lompar je učinio veliku čast književnom klubu „Sabornik“ svojim pristankom da učestvuje u programu književne večeri te prisutnima održi predavanje na temu seoba kao istorijskoj, kulturnoj i književnoj konstanti u sudbini srpskog naroda. Profesor je govorio i o očuvanju srpskog kulturnog obrasca tokom seoba kroz vekove.
U tom kontekstu profesor Lompar je putem audio-video prezentacije istakao kako se srpski nacionalni i duhovni identitet održao u formama pismenosti, zatim arhitekturi, slikarstvu i književnosti, te kako one kao discipline prisustva egzistencije ostavljaju trajni trag i doprinose da se očuva identitetska autohtonost jednog naroda.
Posle veoma poučnog predavanja publika je imala priliku da profesoru Lomparu postavi pitanja na koja je on odgovarao na zadovoljstvo prisutnih.
Zaista, ovo je bila nesvakidašnja i jedinstvena prilika za jedan izuzetan akademski čas na daljinu koji je profesor Lompar poklonio svome narodu u rasejanju na ovoj geografskoj tački Australije a zahvaljujući dobroj volji i modernoj tehnologiji. Ovom prilikom mi mu se još jednom najtoplije zahvaljujemo u nadi da ovo nije i poslednji susret.

Posle ovog plemenitog iskustva rodila se ideja među članovima „Sabornika“ da nas profesor Lompar poseti u Australiji, od Perta do Brizbejna. Svakako za ovaj projekat potrebna je kolektivna volja, želja i podrška svih crkveno-školskih opština i zajednica gde žive naši ljudi. Stoga je neophodno pravovremeno upoznati sve zainteresovane subjekte sa ovom idejom. Samo sabrani i zajedno možemo kvalitetno negovati svoj jezik, kulturu, njen izvorni identitet i tradiciju.
Svojim dolaskom profesor Lompar bi nam učinio veliku čast a mi bismo zauzvrat imali priliku da čujemo eruditu vrhunskog znanja koji svakako jeste blago svoga naroda.
Možda bi mogli planirati njegovu posetu povodom otvaranja Prvog Srpskog koledža u Sidneju kada bi profesor mogao da održi predavanje mladim studentima i svima koji žele da ga čuju. Naš dragi vladika Australijsko-Novozelandski Siluan vredno radi na završetku koledža.
Tom prilikom mladi bi mogli da nauče da naše pismo, jezik i književnost čuvaju kulturni genetski kod našeg naroda kao i istoriju, te neguju kolektivno sećanje kako se ne bi odrodili i zaboravili ko smo.
Eto prilike kojoj bi mogli svi zajedno unapred da se radujemo.
U daljem toku programa književne večeri posebna pažnja i pomen su odati Milošu Crnjanskom, najznačajnijim srpskom piscu koji je opisao temu seoba u svom velikom književnom delu, romanu „Seobe“. Publika je imala priliku da čuje arhivski audio-video zapis „Lament nad Beogradom“ koji je svojevremeno odrecitovao sam Crnjanski.
Predavanje je praćeno putem audio-video veze preko aplikacije Skajp.
Profesionalnu tehničku podršku i opremu je ljubazno obezbedila gospođa Sanja Vuksanović kojoj se ovom prilikom zahvaljujemo.
U muzičko-zabavnom delu večeri posetiocima je otpevala nekoliko lepih pesama naša vrsna vokalna solistkinja Milena Hubana.
Nataša Mlađenović