KOLUMNA Kompanije i porezi

Piše: Saša Janković

    Čak jedna trećina najvećih kompanija koje posluju u Australiji (782 od 2.370) nije platila porez na profit u finansijskoj 2019-20 godini, saopštila je Australijska poreska uprava (ATO). Radi se o potpuno legalnom neplaćanju, što znači da su te kompanije već imale neke poslovne gubitke iz te ili iz ranijih godina. Ovo je naravno prilično šokantan podatak za sve nas koji redovno plaćamo porez na zaradu, i sve druge poreze koji se moraju platiti tokom godine. Jedan prosečan fabrički radnik u Australiji uglavnom plati porez u vrednosti i do trećine svoje ukupne zarade Poreskoj upravi tokom godine. Osim odeće koju nosi radnik skoro da ne može da uključi u troškove ništa drugo, tako da većina radnika praktično i nema prava na eventualni povrat sredstava, kada radi svoju godišnju prijavu ukupne zarade. Kada su u pitanju velike kompanije, čiji su godišnji obrti u rasponu od više stotina miliona pa do nekoliko milijardi dolara, onda je situacija sasvim drugačija. Kompanije mogu svoj profit dovesti do takozvane pozitivne nule putem poslovnih gubitaka iz ranijih godina ili jednostavnim odbijanjem poslovnih troškova od svog ukupnog profita. Troškovi svake od tih kompanija su naravno ogromni i uvek se mogu i veštački ali i sasvim legalno povećavati što automatski utiče na njihov krajnji profit. Paradoksalna je činjenica da za sve to vreme te kompanije koje ne plaćaju porez, ustvari posluju sasvim normalno i zapošljavaju na hiljade radnika. Tekuća pandemija je posebno uticala na većinu velikih kompanija. Tako je na primer, najveća australijska avio kompanija „Kvantas“ (Qantas), u pomenutoj 2019-20 finansijskoj godini zabeležila gubitak od čak 1,9 milijardi dolara. To praktično uključuje samo tri meseca od trajanja pandemije dok su podaci za prošlu godinu (2020-21) još gori i iznose 2,35 milijardi dolara gubitaka. Ova činjenica da je Kvantas zabeležio toliki gubitak dovela je njihov porez državi na nulu, što će se sigurno preliti i na još najmanje nekoliko sledećih godina, posebno u uslovima trajanja pandemije. Ovo su poražavajuće vesti za poreski sistem Australije, jer je na primer Kvantas u godini pre pandemije (2018-19) bio jedan od najvećih poreskih platiša. U pomenutoj prepandemijskoj godini Kvantas je platio oko 942 miliona dolara poreza na profit, ali proći će nažalost još mnogo godina dok se to ponovo ne dogodi.

Procenat poreskih prihoda u Australiji (Tax Revenue) u odnosu na ukupni društveni proizvod (GDP) je u prepandemijskoj finansijskoj 2018-19 godini bio 27.7 odsto. Ovo je znatno manje ispod proseka zemalja „Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj“ (OECD) koji iznosi nešto više od 33 odsto. Ovaj podatak je uglavnom pokazatelj u kojoj meri jedna država vešto koristi svoje ekonomske resurse u cilju povećanja svog ukupnog razvoja. Prema podacima ATO-a najveći procenat, oko 46 odsto ukupnih poreskih prihoda, dolazi od poreza na lične zarade dok od poreza na profit kompanijama dolazi manje od 19 odsto. Takođe, nešto manje od 20 odsto dolazi od državnih i lokalnih poreza  i oko 11 odsto od federalnih nameta. Udeo poreza na dobra i usluge (GST) iznosi samo oko 13 odsto ukupnih poreskih prihoda u toku jedne godine. Ovi podaci jasno ukazuju da kompanije ne nose veliki teret ukupnih poreskih prihoda, već su to uglavnom njihovi radnici koji uredno i bez izuzetaka moraju da plaćaju svoj porez na godišnju zaradu. U poređenju sa ostalim razvijenim zemljama u svetu australijski radnici plaćaju skoro najveće poreze na zaradu, zahvaljujući pre svega takozvanom progresivnom sistemu oporezivanja. Australija je takođe u samom vrhu kada je u pitanju i porez na profit kompanija (30 %). Ipak, krajnji rezultat te činjenice je u praksi uglavnom drugačiji jer kompanije uvek imaju legalnih načina da svoj profit prikriju ili ga umanje. Naravno, to nije samo slučaj u Australiji već i u većini zemalja liberalno-demokratske tradicije. U tom pogledu se izgleda i ne može puno uraditi, jer su najveće kompanije uglavnom te koje vuku ekonomiju jedne zemlje i zapošljavaju na hiljade radnika. Za sve to vreme one su i najveći legalni finansijski donatori vodećih političkih stranaka pa se nijednoj vlasti i ne isplati da ih mnogo priteže ili dodatno kontroliše.

@SasaJankovic28

sasajankovic28

 

KOMENTARI
Svi komentari i poruke objavljeni na veb portalu su privatno mišljenje autora i komentatora i ne predstavljaju stavove vlasnika veb portala, njegove administracije i redakcije Srpski Glas.