ENCIKLOPEDIJA SRPSKE DIJASPORE

Knjiga o kojoj se govori i koja se traži Prvi tom ove jedinstvene enciklopesije o Srbima iseljenim u prekomorskim zemljama, čiji su autori Marko i Dušan Lopušina, sadrži preko 2.000 odrednica i preko 600 fotografija

Na upravo završenom Sajmu knjiga u Beogradu  izdavač „Službeni glasnik“ objavio je prvu zvaničnu, ali i prvu privatnu Enciklopediju srpske dijaspore Marka i Dušana Lopušine, knjiga koja je izazvala opravdano interesovanje čitalačke javnosti.

Prvi srbin koji se uselio u Australiju
Prvi srbin koji se uselio u Australiju

Inače, ovaj prvi tom posvećen je iseljavanju Srba u prekomorske zemlje, a kako kažu njeni autori ostala dva toma će biti posvećeni našim ljudima u Evropi i na Balkanu.

Prema rečima Marka Lopušine srpsko nacionalno biće danas čini 11,5 miliona ljudi, koji žive u 105 država sveta.

Doček Srba iseljenika u Sidnejskoj luci 1955. godine
Doček Srba iseljenika u Sidnejskoj luci 1955. godine

Prvi Srbin uselio se u SAD 1815. godine. Bio je to Đorđe Šagić, slepi putnik poreklom iz Stonog Beograda u Mađarskoj. Prvi Srbin koji je osvojio Australiju 1858. bio je kapetab Ivo Vesin, moreplovac iz Boke Kotorske. Danas u tri Amerike, Africi, Aziji i Australiji živi milion Srba .

  On napominje da se broj svih Srba sveta najčešće izračunavao po političkoj potrebi stranaka na vlasti – da je što veći broj naših ljudi u rasejanju, to su oni i njihov egzodus veći nacionalni i državni problem. Otuda je broj Srba u rasejanju narastao na čak četiri miliona. Političari vole o tome da govore kao o paradoksu da “nam više od trećine naroda živi van otadžbine”.

Srpski dan u Adelaidu 2007.
Srpski dan u Adelaidu 2007.

Takvu potrebi ka uveličavanju imaju i sami iseljeni Srbi. Državni popis u SAD 2011. godine utvrdio da su se kao ljudi koji u Americi govore srpskim jezikom izjasnilo 175.000 Srba. Američki Srbi su, međutim, skloni da govore o milion srpskog naroda u SAD.

 
 Kada je popis u Australiji izbrojao 69.000 Srba, naši ljudi sa petog kontineta tvrde da ih ima 200.000. Iseljeni Srbi na taj način nerealno prikazuju da su veliki i moćni, a u suštini sakrivaju tragove snaže asimilacije kojoj su ponegde i grubo izloženi.

Prvi Srbin koji se uselio u Ameriku: Đorđe Šagić, 1815.
Prvi Srbin koji se uselio u Ameriku: Đorđe Šagić, 1815.
  
A koautor ove važne knjige Dušan Lopušina, tvrdi da je u useljničkim zemljama tri Amerike i Australije, gde se godišnje zbog potreba privrednog razvoja prima i do 150.000 useljenika, srpski narod stizao najčešće kao jeftina radna snaga, ali i kao deficitarni stručni kadar – tvrdi
   
SAD, Kanada, Australija i Južnoafrička republica su srpskim iseljenicima dali status doseljenika. Srbi vremenom primaju državljanstvo i postaju domicilni narod. Prekookeanske zemlje finansiraju samo rad srpskih crkvenih opština i njihovih škola, ali ne i srpske nacionalne organizacije, medije i kulturna društva.
 
Govoreći o preko 3.000 srpskih kulturnih dobara u prekomorskim zemljama, Marko Lopušina tvrdi da se tamo između iostalog nalaze 153 grobalja i vojnih memorijala, 150 crkava, manastira, kapela i pravoslavnih misija. Od spomenika najviše ih imaju Nikola Tesla i Draža Mihailović – po osam. Od 38 eparhija SPC čak 23 su u inostranstvu. Od toga šest eparhija SPC su u Severnoj i Južnoj Americi i u Australiji.
 
Iseljavanja započeta u 19. veku nastavljena su u 20. milenijumu. Tokom i posle Drugog svetskog rata srpski narod se iseljavao preko Egipta, Italije, Nemačke, Francuske  i Austraije u SAD, Kanadu, Južnu Ameriku, Australiju i JAR.  
 
Posle građanskog rata u SFRJ iseljavanje je nastavljeno i ka Novom zelandu i dalekim državama Azije.
 
 U Kini danas postoji velika srpkska kolonija koju čine poslovni ljudi, ali i sportisti.
 
„Mi smo sa više od 2000 odrednica i više od 600 fotosa u ovoj ENCIKLOPEDIJI SRPSKE DIJASPORE mi smo sačuvali srpski narod u tuđini i istorija srpskog iseljavanja na šest kontinenata od zaborava. Srbi u dijaspori neumitno nestaju kroz asimilaciju, uzimanje stranog državljanstva i krađu njihovog nacionalnog identiteta. Ovo je naš pokušaj da ih spasemo od nestajanja i zaborava“ – izjavio je za srpske medije  Marko Lopušina, publicista koiji je ovu knjigu sa sinom Dušanom pisao tri godine.
  Kako tvrde autori drugi tom o Srbima u državama zapadne Evropoe i treći tom o našim ljudima u regionu biće objavljeni do kraja 2018. godine.
 
 Sve o ovoj i drugim knjigama Marka Lopušine možete pronaći na internet prezentaciji:
 a knjige možete naručiti  na e-mail adresu:
ili:
  Jedna od najnovijih Markovih knjiga nosi naziv „Princ Čarls i opasni Srbi – Britanske prevare“, o kojoj će uskoro biti reči na stranicama Srpskog Glasa. (Joca G.)
KOMENTARI
Svi komentari i poruke objavljeni na veb portalu su privatno mišljenje autora i komentatora i ne predstavljaju stavove vlasnika veb portala, njegove administracije i redakcije Srpski Glas.